Poštovani čitatelji bloga o prezimenu Jeličić!
Dugo sam se razmišljao kako i na koji način prezentirati ovo slavno prezime Jeličić,ali na kraju sam došao do zaključka da je možda ovo jedan od najboljih načina prezentacije.Hoću li uspjeti barem dijelom povezati ljude širom svijeta koji potječu iz ovog prezimena ne znam,ali ću barem uspjeti mnogima približiti povijest ovoga prezimena.Mnogo današnjih stanovnika i prezimena iz Hrvatske,BiH,Srbije kao i iz cijelog svijeta potječe od prezimena Jeličić,a najvjerovatnije im je to i nepoznato.Bilo bi dobro kada bi svi koji nešto znaju o ovome prezimenu i imaju pristup ozbiljnim podacima da nam pošalju,a mi ćemo to rado objaviti.Dok nam netko ne bude pisao mi ćemo polako objavljivati podatke koje mi imamo kao i podatke koje su sakupili drugi uz naveden izvor.
Urednik
Objavljenu sliku i porodični grb Jeličić sa opisom je slikano na otoku Hvaru,selo Brusje u jesen 2009 godine iz knjige “Libar o Brusju“ koju sam dobio od obitelji Miličić-Hure i poslao na nekoliko zainteresiranih e-adresa,pa je nekako došlo i do Vas!
OdgovoriIzbrišiZbog nemogućnosti objave u kompletu na ovoj web stranici šaljem u nastavcima kako slijedi;
Moja pokojna baka rođena Jeličić je sa sela Brusja,otok Hvar i tamo je ta hrvatska obitelj sačuvala svoj grb,rod i plemstvo!
Selo Brusje web ; http://brusje.com
Zbog nemogućnosti objave u kompletu na ovoj web stranici šaljem u nastavcima kako slijedi;
Ovo sam pronašao,a i dobio o hrvatskom prezimenu Jeličić;
1.Prvi izvor ; http://www.heraldic-art.hr/proizvodi.htm i http://www.ogorje.net/
2.Drugi izvor razno sa neta i od Jeličića iz Rijeke;
Prezime je izvedeno od Jelka ili Jelica, hipokoristika osobnog imena Jelena, hrvatske prilagodbe grčkog imena Helene sa značenjem sjajna, blistava. Ime se u Hrvata širilo štovanjem znamenite kraljice Jelene iz 10. stoljeća, žene kralja Krešimira II. i majke kralja Stipana Držislava, darovateljice dviju zadužbina u Solinu, od kojih je nastalo marijansko prasvetište u Hrvata, danas poznato pod nazivom Gospa od Otoka u Solinu.
U Hrvatskoj danas živi 1.340 osoba s prezimenom Jeličić (sjeverno i srednje priobalje, Lika). Često se miješa s prezimenom Jelčić, koje ima 900 osoba u južnoj Dalmaciji i Istri.
Istog su jezičnog postanja i prezimena: Jelica (Nova Gradiška), Jeličanin (Kostajnica, Nova Gradiška), Jelka, Jelkić (140, Valpovo), Jelkovac (Karlovac), Jelković (Gvozd).
Matica starog i znamenitog roda Jel(i)čića je Mostar, u kojem su prebivali i prije osmanlijske okupacije tog grada 1466. godine. Pripadaju starim hrvatskim plemićkim rodovima, a imaju i svoj plemenski grb.
Iz Mostara su izbjegli ispred Turaka: dio Jelčića se nastanio u selima u okolici Ljubuškog: Zvirićima, Grabu, Klobuku i Vitini; neki su novo boravište našli u Paoči, tada župa Brotnjo, danas hercegovačka općina Čitluk; jedna grana ovog roda zaustavila se u Brusju na otoku Hvaru, kojima treba zahvaliti što je sačuvan plemenski grb te stare hrvatske vlastelinske obitelji koji se sastoji od; zlatne krune na kojemu je bijeli labud, plavo žuti plašt,crvene ogrlice sa zlatnim medaljonom,plavo crvenim štitom,sa bijelom poprečnom trakom,žutom zvijezdom repaticom i bijelim polumjesecom(moje osobno viđenje i opis!).Nastavak slijedi;
Poštovani kapetane
IzbrišiČestitam Vam (i zahvaljujem) na uloženom trudu u rasvjetljavanju povijesti ovog prezimena. Drago mi je da Vam je moja mala pomoć bila korisna. Kako me već spominjete htio bih zbog točnosti, ispraviti Vaš navod
Točno je da živim u Rijeci ali sam iz Čapljine, Hercegovina i prezivam se Jelčić (moji preci su od Jeličića postali Jelčići) i moji roditelji su iz Stubice (općina Ljubuški). Ovo su navodi g-dina Nikole Mandića o mojim precima
"Kada su Turci 1466. god. zaposjeli mostarsku kotlinu većina starosjedilačkog katoličkog stanovništva razbježala se ispred Turaka. Tako je bilo i s Jeličićima. Jedna njihova grana nastanila se u selu Paoči u Brotnju, dok su se drugi odselili u okolicu Ljubuškoga u sela: Grab, Zviriće, Vitinu i Klobuk."...."U Paoči više nema Jeličića, jer su se nakon naprijed navedenih seoba u Dalmaciju, znatno smanjili u tom selu, odakle su se postepene odseljavali po Hercegovini. Prvi su iz Paoče odselili oko 1810. g. u Zviroviće, zatim u Dretelj, pa su odatle oko 1870. g. otišli preko Neretve u Počitelj. Jedni su odselili u Trebižat, a zadnji su napustili Paoču oko 1850. godine odselivši u Stubicu."
Još jednom hvala za uloženi trud.
Inače, dvojica Jeličića iz Paoče: serdar Jure i harambaša Jakov Jeličić bili su izvršni organizatori velike seobe katoličkog stanovništva zapadne Hercegovine (stare župe, Mostarsko blato, Mostar i Brotnjo), kojeg su nakon oslobođenja Cetinske krajine 1694. godine predvodili fra Frano Marinović rodom iz Dobrog Sela u župi Brotnjo i fra Toma Knezović (Knežević) rodom iz Rasna pokraj Širokog Briga, obojica iz franjevačkog samostana Živogošće na Makarskom primorju, odakle su pastorizirane tadašnje zapadno-hercegovačke župe.
OdgovoriIzbrišiOpći providur Danijel Dolfin potvrdio je 8. svibnja 1694. godine da su pet serdara, zatim 24 harambaše i dva kapelana iz župa Brotnjo, Mostarsko blato i Goranci (Mostar) doveli oko pet tisuća Hrvata katolika u venecijansku Dalmaciju, koji će braniti ne samo tvrđave Vrgorac i Zadvarje, nego se pokoravati vladi i otići tamo gdje god ona zaželi. Stoga je providur odredio petorici serdara deset dukata mjesečne plaće, kapelanima plaće venecijanskih prekomorskih vojnika, harambašama mjesečno po 12 lira i mjericu kruha. Dodajmo da je tada u Hrvace stigao harambaša Grgur Cvitković iz Goranaca (Mostar), u Potravlje harambaša Antun Prološčić iz Brotnja i u Satrić harambaša Šimun Hrgović iz Goranaca.
Dvije godine ranije, dakle 1692. tajni izaslanik Mletačke Republike Vinko Bujović iz Perasta u Boki kotorskoj sklopio je ugovor s Jurom Cvitkovićem iz Goranaca da će Pavao Cebić, Pavao Jeličić i Mate Vučić, svi iz Brotnja i Lalić iz Mostarskog blata sa svojim obiteljima prijeći na područje Mletačke Republike i stoga im je dao po 100 reala.
Serdar Jure Jeličić iz Paoče je 1690. godine prebjegao u selo Desne pokraj Opuzena, gdje je od venecijanskih vlasti dobio zemlju za obradu. Iz stare matice krštenih samostana Zaostrog saznaje se da je Jure ima sina Nikolu koji je rođen 1700. godine i koji je rodonačelnik današnjih opuzenskih Jeličića.
Spominjani harambaša Jakov Jelčić najprije se nastanio u Zaostrogu, odakle je kasnije preselio u susjedno selu Podacu. Među 15 obitelji u Zaostrogu, kojima su venecijanske vlasti dale privilegije 1690. godine nalaze se i Jeličići. Zabilježeni su u popisu stanovništva Makarskog primorja 1744. godine, kada u Zaostrogu dom ima 10-člana obitelj Jakova Jeličića.
S obiteljima koje je 1692. godine, koje je harambaša Bartul Jelavičić (Jelavić) doveo u Muć, nalazila se i obitelj Vida Jeličića, vjerojatno od Jeličića, nastanjenih u selima oko Metkovića. Nastavak slijedi;
Jesu li hercegovački Jeličići, barem neki, stigli na mućko područje i u Cetinsku krajinu i malo ranije ili pak ranije od ostalih, pitanje je koje nameće jedan upis iz knjige krštenih stare župe Zmina, što se prostirala na cijelom današnjem mućkom prostoru, a koju je vodio od 1687. do 1686. godine zminski župnik fra Bonaventura Biloglav. On je 1684. godine upisao krštenje Grge Jeličića, sina Vidova i Mandina, a kum je bio Šime Dželalija.
OdgovoriIzbrišiUpravo taj Vid i njegov brat Mate (Matij) zabilježeni su u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u Dobreču (sada dio Muća Gornjeg uz vrelo Dobreč) kao domaćini dviju obitelji s prezimenom Jeličić.
Obitelji braće Vida i Mate upisane se i u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u sklopu banderije harambaše Jure Jelavića (Gizdavac, Dobreč,, dio Muća i Zelova)
U novom austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Muću je upisano 9 obitelji s prezimenom Jeličić: obitelji četvorice domaćina s imenom Mate, dvojice Lovra, zatim Jakovljeva, Ivanova i Filipova.
U popisu stanovništva 1948 godine u Muću Gornjem upisane su 22 obitelji s prezimenom Jeličić.
Danas u Mućkom Zelovu živi 12 obitelji s ukupno 34 duše s prezimenom Jeličić, koje se dijele na: Jeličiće (1 obitelj, 3 duše), Jeličiće Purke (4, 15), Jelkičiče Pekušiće (3, 10) i Jeličiće Delušiće (4, 6).
Inače, u Alberghettijevu zemljišniku (1725 - 1729) najviše je Jeličića upisano na području Metkovića: serdar Jure i njegovi imenjak, te Bariša, Lovre, Stipan i Mijo.
U Hrvacima se pripadnici tog roda s malo modificiranim prezimenom Jelčić prvi put pojavljuju u Stanju duša župe Hrvace iz 1839. godine u osobi domaćina obitelji Ivana Jelčića rečenog Paviša (1802-1852). Iako je obiteljski nadimak Paviša pokraj Ivanova imena prekrižen, čini se da je ovo bio samo čin opredjeljivanja dijela hrvatačkih Jelčića hoće li ostati vjerni starom prezimenu ili će uzeti novo Paviša, kako je to učinio Mate Paviša pokojnog Paške (1769-1849).
U drugoj polovici 19. stoljeća u Stanju duša župe Hrvace zabilježene su dvije obitelji sinova već spomenutog pokojnog Ivana Jelčića: 40-godišnjeg Joze s dvočlanom i 26-godišnjeg Šimuna s četveročlanom obitelji. U Stanju duša župe Hrvace iz 1893. godine upisano je pet Jelčića obitelji: već poznatog Šimuna pokojnog Ivana (rođen 1836), njegova brata Mate (1849), Ivanovog unuka a sina Jozinog Ivana (1867), te Frane pokojnog Ante (1883).Nastavak slijedi;
Jelčići hrvatačkih korijena danas žive u Hrvacama (3 obitelji, 8 duša), Splitu (1, 7) i u Sinju (1, 6).
OdgovoriIzbrišiOdakle su doselili u Hrvace? Vjerojatno s mućkog područja, ali ne treba isključiti ni Grabovinu pokraj Čapljine, gdje su početkom 19. stoljeća stigli iz Desni pokraj Metkovića, a oni su prvi od Jeličića izbacili iz prezimena jedno «i» i postali Jelčići. Danas Jel(i)čići na čapljinskom području žive u: Dretelju, Počitelju, Grabovini, Trebižatu, Hotnju, Stubici i Čapljini.
Od starog roda Jeličića postali su na ljubuškom području: Grgići, Kraljevići i Bilići, a u okolici Metkovića: Bebići, Barišići (od Barišića iz Vidonja je i aktualni splitski nadbiskup dr. Marin Barišić) i Nikolci.
Jeličići iz Rame su drugog krvnog podrijetla, jer su nastali od roda Prisičaja, koji je kasnije prezime skratio i u Sičaja. U popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskup je fra Pavo Dragićević 1741/1742. godine u Podboru, župa Rama, zabilježio 13-članu obitelju Ivana Prisičaje.
Svega dvadeset i pet godina kasnije u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u Podboru su svoje domove imale obitelji trojice Jeličića: Grgo s 11 Mate s 19 i udovica Magdalena sa 6 duša.Nastavak slijedi;
3.Treći izvor i slično kao gore navedeno; Nikola Mandić
OdgovoriIzbrišiJeličići su starinom iz Mostara a svrstavaju se prema starim ispravama među plemićke rodove. O tome imamo dokaze: (E. Fermendžin: Acta Bosnae, str. 56), te fra A. Kačić: Razgovor ugo¬dni..., str. 386).
Jeličići su kao plemići imali svoj grb čiju foto¬kopiju ovdje donosimo. (V. Duišin: Zbornik plemstva, knj. II., str. 76).
Kada su Turci 1466. god. zaposjeli mostarsku kotlinu većina starosjedilačkog katoličkog sta¬novništva razbježala se ispred Turaka. Tako je bilo i s Jeličićima. Jedna njihova grana nastanila se u selu Paoči u Brotnju, dok su se drugi odse¬lili u okolicu Ljubuškoga u sela: Grab, Zviriće, Vitinu i Klobuk.
Jeličići su se kroz svoju dugu povijest uspiješ¬no množili i tijekom minulih stoljeća mijenjali prezimena i dalje se raseljavali. Zbog ograniče¬nog nam prostora mi ovdje nismo u mogućnosti o njima opširnije pisati, nego ćemo se zadržati na iznošenju osnovnih podataka, ostavljajući za drugi put temeljitiju obradu povijesti ovog zna¬menitog plemena.
Jeličići odnosno Jelčići koji su se iz Mostara odselili u Paoču nisu mijenjali svoje staro prezi¬me, osim što su neki njihovi ogranci od nazad nešto više od stotinu godina postepeno ispustili slovo i tako postali Jelčići.
Nakon poraza Turaka pod Bečom 1683. god. oslobođena je Dalmacija, Lika i Slavonija, Tada je kršćansko stanovništvo masovno bježalo u os¬lobođene krajeve. U jednoj velikoj seobi naroda iz Brotnja, Blata i Goranaca koju je 1688. god. predvodio fra Frane Marinović rodom iz Dob¬rog Sela u Brotnju, prednjačili su serdar Jure Jeličić i harambaša Jakov Jeličić oba iz Paoče. Mletački generalni providur za Dalmaciju Dani¬jel Dolfin svojom ispravom izdanom u Splitu 8. svibnja 1694. god. odredio je mjesečne plaće serdarima i harambašama koji su s oko 5.000 naroda iz Brotnja, Blata i Goranaca prebjegli u Dalmaciju i nastanili se u krajevima oko Vrgor¬ca, Metkovića, Zadvarja, Makarske i Sinja. Među njima nalaze se naprijed spomenuti serdar Jure i harambaša Jakov Jeličić iz Brotnja. (Desnica: Povijest kotarskih uskoka, knj. II., str. 307).Nastavak slijedi;
U zemljišnim knjigama što su ih sačinile mle¬tačke vlasti nakon oslobođenja Dalmacije ispod Turaka, među dobitnicima zemlje u selima oko Metkovića nalazimo imena slijedećih Jeličića: serdar Jure, Bariša, Lovre, Štipan, Jure i Mijo. (Povijesni arhiv Zadar: Libro catastico iz 1702. g. sig. 26 i 17). Zemlje u selima Muću i Zelovu kod Sinja dobili su Mate i Vid Jeličić. (Catastici Alberghetti, sig. 68). Već spomenuti harambaša Jakov Jeličić nastanio se prvo u Zaostrogu, pa kasnije preselio u susjednu Podacu. Među privilegiranim obiteljima 1690. g. u Zaostrogu nalaze se i Jeličići. (Makarski zbornik, str. 348). Jedan ogranak Jeličića odselio je u Brusje na otoku Hvaru, koji su kod sebe sačuvali isprave svoga starog plemstva. (V. Duišin: Zbornik .plemstva knj. II., str. 76). Prema popisu stano¬vništva u Hrvatskoj 1948. god. Jeličići i nji¬hovi srodnici Jelčići imali su 105 domaćinstava u 20 mjesta srednje Dalmacije. Svakako da.jh je bilo i u ostalim krajevima Hrvatske i Jugo¬slavije za koje nismo sigurni pripadaju li ovom plemenu Jeličića.
OdgovoriIzbrišiU Paoči više nema Jeličića, jer su se nakon na¬prijed navedenih seoba u Dalmaciju, znatno smanjili u tom selu, odakle su se postepene odseljavali po Hercegovini. Prvi su iz Paoče odselili oko 1810. g. u Zviroviće, zatim u Dretelj, pa su odatle oko 1870. g. otišli preko Neretve u Počitelj. Jedni su odselili u Trebižat, a zadnji su napustili Paoču oko 1850. godine odselivši u Stubicu.
Jeličići, koji se sada pišu Jelčići, u Grabovini kod Čapljine također pripadaju istom plemenu, ali su tu doselili 1820. god. iz sela Desni ispod Metkovića. Ostala manje značajna raseljavanja Jeličića, a pogotovu ona od nazad stotinu godi¬na, ne navodimo, jer je to svima koji su zainte¬resirani poznato.
Jeličići u Rami oko Prozora nastali su od sta¬rog roda Prisičaja-Sičaja pa prema tome nema¬ju krvne veze s Jeličićima o kojima je ovdje riječ.
Split,18.Travnja,2012
Novogradec kap.Dejan
jeličić ti ljudi su bosansko plemstvo u srodstvu sa kotromaničima.
OdgovoriIzbrišiJeličić je matronimsko prezime. Nastalo je od imena Jelka, Jelica . . . Deca su dobijala žensko (najčino) prezime, kada bi im otac stradao u ranom detinjstvu.
IzbrišiNi svi Jeličići nisu istog porekla, jer su u srpsko-hrvatskim krajevima pomenuta narodna imena bila česta (a i danas su), kao i nesreća stradanja glava porodica.
U srpskom narodu Jeličići najčešće slave sv. Nikolu. Zajednička krsna slava ide u prilog zajedničkom poreklu porodica Jeličić, ali obzirom da je to najčešća srpska slava ona ne može biti i apsolutni dokaz o srodstvu.
U Srbiji su najpoznatiji Jeličići iz Brusa, gradića na istočnoj strani Kopaonika. U pitanju su industrijalci, koji su još 1900. godine imali strugaru na Kopaoniku (postoji toponim Jeličićka strugara) na električni pogon. U kući Milutina Jeličića su pregovarali srpski i bugarski kralj, a 1915. godine, za vreme austro-ugarskog potiskivanja srpske vojske iz Srbije u kući Jeličića je boravila vlada Srbije. Godine 1944. strugara je porušena u vreme četničko-partizanskih borbi za Kopaonik. Jeličići iz Brusa slave sv. Kralja Stefana Dečanskog, tj. oca cara Dušana koji nije postao svetitelj.
Hercegovačko-dalmatinski Jeličići su verovatno nezavisni, mada je poznato da su srpski pećki patrijarsi, (posebno kada su Turci ukinuli Pećku patrijaršiju), stalno gubili podanike u sukobu sa superiornom rimokatoličkom crkvom. Ovaj proces pokatoličenja srpsko-pravoslavng naroda koji traje vekovimaodvija se i danas pred našim očima. Pominjani grb svakako ne pripada pravoslavnim Jeličićima.
Malo me zbunjuju reči serdar i harambaša kod katoličkog stanovništva, kojim je upravljao vatikanski crkveni vrh koji je uživao slobodu van Turske imperije. Mislio sam da su navedene turske reči samo "tekovina" inferiornih pravoslavaca.
Treba samo istraživati, pa ćemo svakog dana biti sve bliže istini.
POZDRAV SVIM JELIČIĆIMA.
Mićo
Reč istorija u nekim jezicima znači: priča, predanje. Odista, mnogi istorijski događaji, onako kako su se odigrali, i kako su upamćeni, nalikuju na priču. Tako je i rodoslovno pamćenje mnogih porodica samo po sebi priča, ili roman u malome.To potvrđuje i očuvano predanje o dva brata iz sela Brusnika kod Negotina, Veljku i Veloju, koji su se, ne smejući da čekaju tursku odmazdu po slomu Prvog srpskog ustanka, zbežali u Šumadiju i privremeno nastanili u Lozoviku, selu koje danas pripada opštini Velika Plana.Nakon izvesnog vremena, kad su procenili da je opasnost minula, Veljko se vrati u Negotinsku krajinu i naseli u Brusniku, a Veloje nađe mesto u Kloki, selu kod Topole, i tu se stalno nastani.Od Veljka u Brusniku potekne rod Jeličića, koji se preziva i Stanojlovići, a od Veloja u Kloki nastane rod Ivanovića. Predak jedan, a od njega dva roda u dva, za ono vreme udaljena, predela.Jeličići znaju da su im u Kloki ostali rođaci Ivanovići, a Ivanovići pamte da im je predak došao iz sela Čubre kod Negotina, što znači da je tu, pre bežanije u Lozovik, bilo staro, zajedničko, ognjište ijednih i drugih. skinuo sa: http://www.scribd.com/doc/49614717/21/Stara-prezimena
OdgovoriIzbrišiDa,da...sve ste vi zapamtili, a ništa zapisali. Bitno da ste sad prvi kad treba pisati pizdarije.
Izbrišihttp://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/RTS+1/1004172/Trag%3A+Darovnica+iz+Brusa+.html
OdgovoriIzbrišipogledajte emisiju spominje se porjeklo jelicica
http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/RTS+1/1004172/Trag%3A+Darovnica+iz+Brusa+.html
OdgovoriIzbrišipogledajte emisiju ima i o porjeklu jelicica
Što je s Jelčićima iz Komina kod Metkovića?
OdgovoriIzbrišiJelicich prezime ima u Kaštel Lukšiću koncem 18 i pocetkom 19st. Na starom groblju postoji spomenik Jelicich iz Sela Vinodol Župa Riečka
OdgovoriIzbrišiJa sam Jelicic iz Bosanskog Petrovca, selo Smoljana.
OdgovoriIzbrišiPo prici 1800 i neke dosli smo sa otoka Krka gdje nam je i ostao blizi rodjak.
Srbi smo pravoslavci, slavimo sv. Nikolu.
The best merit casino sites: sites with a license to operate
OdgovoriIzbrišiFruit 바카라 사이트 Slots · 샌즈카지노 Slots · Games deccasino · LottoBingo · Lotto
Sloty Casino: 20 No Deposit Free Spins | Mapyro
OdgovoriIzbrišiSloty Casino 정읍 출장마사지 No Deposit Bonus 광양 출장샵 Codes, 양주 출장안마 Free Spins for December 2021. 광명 출장샵 No Deposit Bonus Codes ✓ Always up to date ✓ Get Latest promotions. 공주 출장안마